Kognitivne vještine su niz vještina koje ljudska bića imaju kada je u pitanju hvatanje određenih informacija. Te vještine uključuju upotrebu pažnje, pamćenja, kreativnosti i apstraktnog razmišljanja. Razmišljanje ljudskog bića okuplja niz radnji ili procesa kao što su hvatanje i tumačenje određenih podražaja, njihovo skladištenje u memoriji i naknadni odgovor.
Kognitivne vještine izravno su povezane s inteligencijom, učenjem i razvojem osobe. Oni su neophodni kada je riječ o osiguranju da navedena osoba može rasti intelektualno i kognitivno i da bi se mogao suočiti sa različitim aktivnostima koje se javljaju tokom njegovog života.
Kako se kognitivne vještine mogu grupirati
Kognitivne vještine mogu se grupirati u četiri dobro diferencirana dijela:
- Prvi dio sastoji se od prognoze određenog događaja. Osoba ima mogućnost detaljnog uočavanja budućih posljedica preduzimanja određene radnje. Ako navedene posljedice nisu bile kako se očekivalo, osoba može u bilo kojem trenutku odustati od provođenja spomenute radnje. Predviđanje je neophodno i vrlo važno kako bi osoba mogla koegzistirati bez ikakvih problema u društvu.
- Drugi dio poznat je kao planiranje i nije ništa drugo do sposobnost osobe da predvidi buduće posljedice proizašle iz poduzetih radnji. Ova sposobnost je važna za postavljanje niza ciljeva u životu.
- Procjena je treći dio kognitivnih vještina. Radi se o sposobnosti osobe da može analizirati određenu radnju i hoće li je ispraviti ili ne kako bi postigla željenu tačku.
- Inovacija je posljednji dio takvih vještina i sastoji se od sposobnosti traženja niza alternativa za postizanje postavljenih ili postavljenih ciljeva. Osoba uzima prošla iskustva i od tada djeluje kako bi postigla takve ciljeve tijekom svog života.
Časovi kognitivnih vještina
Postoje dvije klase ili vrste kognitivnih sposobnosti:
Prva su kognitivne vještine kao takve a oni su ti koji omogućavaju osobi da razradi znanje. Ove vještine su sljedeće:
- Sposobnost služenja ili zabilježite određene detalje.
- Razumijevanje ili sposobnost razumijevanja zarobljenog.
- Obrada određenog odgovora prije onoga što se opaža.
- Pamćenje onoga što je proživljeno da posluži kao osnova za buduća iskustva.
Metakognitivne vještine su druga vrsta kognitivnih vještina koje postoje i Omogućuju osobi da kontrolira, poznaje i reguliše različite kognitivne mehanizme. To nije ništa drugo do sposobnost koju morate naučiti.
Primjeri kognitivnih sposobnosti ili vještina
Dalje ćemo vam pokazati nekoliko primjera kognitivnih sposobnosti:
- Jezička sposobnost je sposobnost osobe da se bez problema snađe u upotrebi jezika. Može sadržavati gramatiku, leksikon ili sintaksu.
- Kapacitet pažnje sastoji se od mogućnosti opažanja više od onoga što su drugi ljudi sposobni opaziti. Uključuje elemente kao što su koncentracija ili brzina prilikom odgovaranja na određeno pitanje.
- Sposobnost apstrakcije nije ništa drugo do sposobnost osobe da protumači složene mentalne i mentalne sisteme prevedite ih u jednostavnije i konkretnije sisteme. Ovo je slučaj mašte ili matematičkog zaključivanja.
- Deduktivni kapacitet ili sposobnost osobe da može intuitirati različite situacije. To bi bio slučaj logičnog ili intuitivnog zaključivanja.
Ukratko, Kognitivne sposobnosti su sposobnosti i mentalne sposobnosti koje ljudska bića moraju biti u stanju razumjeti svijet oko sebe. Te su vještine ključne za obradu različitih podražaja povezanih s pet osjetila poput vida, sluha, mirisa, okusa i dodira. Skup takvih vještina čini intelektualni kapacitet koji ljudi imaju. Kognitivne vještine podučavaju učenje i razmišljanje, na taj način imamo stvarnost onoga što proučavamo i najbolji način da to razvijemo i primijenimo.